::::::::: > ENGLISH
apartmani NEČUJAM
privatni smještaj
Martinis Marchi

Hotel MEDENA (Trogir)

ponuda slika
Nečujam
Stomorska
Maslinica
Rogač
Grohote
Gornje Selo
Srednje Selo
Donje Selo
položaj
klima
ime kroz povijest
reljef
flora i fauna
umjetnost
spomenici
zanimljivosti




Površina Šolte iznosi 57,886 km2. Prema površini je na 13. mjestu medu našim otocima, a ubraja se u srednje velike dalmatinske otoke. Duga je 19 km a široka 4,9 km. Pruža se u smjeru zapad-sjeverozapad-jugoistok.
Građena je od sedimentnih stijena, rudistnih, chondrodontnih i drugih vapnenaca kredne starosti; mjestimice ima i pojave dolomita.
Sedimenti su se izdigli iz mora vjerojatno potkraj krede (nedostatak fliša), a nabrani su za tercijarnih boranja: u tercijaru nastaju i ostali srednjodalmatinski otoci te Dinaridi.
Otokom vode dva rasjeda duž kojih je dolazilo do pokreta stijena. Oni su odredili i današnji izgled otoka.
Jedan se pruža smjerom Nečujam-Maslinica i usporedan je s južnom obalom otoka, a drugi smjerom Nečujam-Senjska, transverzalno na prvi rasjed. Zapadno od transverzalnog rasjeda Šolta ima smjer pružanja istok-zapad, a istočno od njega sjeverozapad-jugoistok (dinarski smjer pružanja). Zapadni dio otoka u presjeku je sedlastog oblika, a istočni je visoravan koja se postupno spušta prema Braču.

Promatramo li Šoltu vidimo da je ona pretežno brdovita. U istočnom dijelu otoka ispinje se do 237 m (Vela straža), a u zapadnom dijelu do 208 m (također Vela straža). Današnje područje otoka Šolte bilo je u pleistocenu dio kopna. Prije 25.000 godina morska razina bila je za 96 m niža od današnje, a prije 10.000 g. početkom holocena 31 m. Šolta je u to vrijeme bila prostranija i povezana s Bračom.
U posljednjih 2.000 godina more se izdiglo za 1,7 m. 0 tome svjedoče mnogobrojni nalazi vapnenica koje su nekad bile udaljenije od obale, a danas se nalaze sasvim blizu nje ili su čak potopljene. Vapnenice i drugi dokazi koji ukazuju na izdizanje morske razine nalaze se u gotovo svim šoltanskim uvalama (Zagradina bok, Dražetina valica Zorzini bočići, Milotinja bok, itd.).
Izdizanje morske razine započelo je za posljednje pleistocenske glacijacije (wurm), a proračuni pokazuju da će se nastaviti i sljedećih 1900-2000godina. Drži se da će se morska razina izdignuti za još 1-1,2 m.
Obala Šolte uglavnom je strma osobito na pučinskoj strani. Razvedena je mnogobrojnim uvalama - uvale su nastale potapanjem djelova udolina (suhe drage) usječenih u manje otpornim vapnencima. Na sjevernoj obali veće su uvale: Nečujam (najveća šoltanska uvala -duga je 1,8 km, a široka do 1,2 km), Rogač, Stomorska, Donja Krušica, Gornja Krušica, Lestimerova vala.
Na južnoj obali veće su uvale: Tatinja, Senjska, Straćinska te Livka i Poganica.
Zapadna obala najrazvedeniji je sektor otoka. Na njoj su tri uvale: Šešula, Maslinica i Šikova vala. Obalna linija otoka duga je 73,1 km, a zajedno s obalom njezinih 7 malih otoka 81,1 km. Indeks relativne razvedenosti iznosi 2,71, a s otočićima 2,98. To znači da je duljina njezine obale gotovo tri puta veća od opsega kružnice koju zatvara prostor jednak površini otoka. Prema indeksu relativne razvedenosti Šolta se ubraja u hrvatske najrazvedenije otoke.
Dva najveća vrha Šolte imaju isto ime: "Vela Straža". Istočni se ispinje do 237 m, a zapadni do 208 m. Šolta je pretežno brdovita, a u unutrašnjosti leži polje od 15 km2.