::::::::: > ENGLISH
apartmani NEČUJAM
privatni smještaj
Martinis Marchi

Hotel MEDENA (Trogir)

ponuda slika
Nečujam
Stomorska
Maslinica
Rogač
Grohote
Gornje Selo
Srednje Selo
Donje Selo
položaj
klima
ime kroz povijest
reljef
flora i fauna
umjetnost
spomenici
zanimljivosti




Turistička zajednica svake ljetne sezone organizira akciju izbora najljepše uređenog apartmana, okućnice i mjesta. Cilj ove akcije je da da se stimulira i podstakne takmičarski duh vlasnika apartmana i kuća ali i samih mještana kako bi cijela Šolta što ljepša dočekala svoje drage goste. Tim povodom svake godine se dodjeljuju diplome najboljima, a ako u kući u kojoj boravite vidite ovakvu diplomu, znajte da se vlasnik zaista potrudio.
   
Prema legendi na brdu iznad uvale Senjska nalazili su se Teutini dvori. Prema toj legendi ribari su od ulova bacali na sve četiri strane svijeta u more ribu za naklonost i milost kraljice Teute u daljnjem lovu.
   
U stara vremena brodovi Grka, Talijana i Španjolaca, koje su duž Jadrana plovile put Levanta zaustavljali su se uz obalu Šolte i uzimali ribu iz vrša i mreža. U prazne vrše i mreže stavljali su novac obješen u vrećice i ponovno ih vraćali u more.
   
Snimatelji "Velog Mista" koristili su kadrove šoltanskih kaleta, ognjišta, turnjeva, kuća i dvorova kako bi dočarali staru Splitsku Varoš. Film "Pad Italije" snimljen je u cijelosti na Šolti.
   
Za vrijeme francuske uprave u Dalmaciji posebna komisija ocijenila je šoltanski med kao najbolji, ne samo u pokrajini već u cijeloj Evropi.
Na međunarodnim izložbama u Tetschen-u, Bratislavi, Steyru i Parizu šoltanski med osvaja medalje. Najpoznatiji je onaj od samoniklog ružmarina.
   
Na groblju u Gornjem Selu postoji grobnica sa natpisom ZA PUTNIKE. Grobnica je podignuta za svakog nepoznatog putnika kojega smrt zadesi na otoku.
   
Tovar (magarac) je i dan-danas jedno od najpouzdanijih prijevoza otočana. Drži ga glas najtvrdoglavije i najljenije životinje na svijetu, međutim po teškim šoltanskim putovima nezamjenjiv je pomagač. Znate li da su stari Rimljani pri gradnji cesta koristili magarca? Oni bi ga pustili da ide ispred njih, znajući da je on toliko lijen da će zasigurno pronaći najkraći i najlakši mogući put.
   
Zanimljiva je i priča o najvišim mletačkim činovnicima, kojima su čast i ponos nalagali da se kreću samo sredinom ceste, dok je ostali puk išao samo rubom. Na lijepim i popločanim gradskim putovima to je bilo vrlo ugodno, no dolaskom na Šoltu jadni činovnici bi se, na putu od jednog sela do drugog užasno izmorili i raskrvarili, dok bi ostali seljaci, koji su pješačili sa njima bili odmorni. To je izazivalo podsmjeh kod običnog puka, jer jadni činovnici nisu znali da je rub ceste stoput udobniji, jer njime svakodnevno prolaze kola, dok se po sredini nalaze neudobne stijene i bodljikavo trnje.